Naslovnica Atrakcije Dobrodošli u Jazd

Dobrodošli u Jazd

15
0

Provincija Jazd sa površinom od preko 70. 000 kvadratnih metara prostire se duž ruba iranske pustinje a njeno administrativno središte je grad Jazd.

Pored toga što ova provincija posjeduje prekrasne prirodne ljepote, ona je takođe prepuna kulturnih i historijskih spomenika, koji odražavaju duh iranske umjetnosti i tradicije.

Iza Jazda je jako bogata i slavna prošlost, a danas u ovom području žive izuzetno radini iranski narodi.

Narod provincije se kroz historiju suočavao sa najtežim životnim uslovima, osobito zbog nedostatka vode, pa je ponekad u potrazi za vodom bilo neophodno kopati bunare na dubini i do stotinu metara.

Grad Jazd se nalazi u centralnom dijelu istoimene provincije i predstavlja jedan od najljepših iranskih pustinjskih gradova. Smješten je u prostranoj i suhoj dolini, između dvije planine, i nalazi se na nadmorskoj visini od 1.200 metara. Grad odlikuje pustinjska i polupustinjska klima sa toplim i suhim ljetima i hladnim i suhim zimama. Jazd je svojevremeno posjetio i Marko Polo 1272. godine i opisao ga kao grad dobrog i plemenitog naroda i još u to vrijeme primijetio razvijenu industriju grada.

Inače, karakteristično za cijelu provinciju Jazd je to da sve što su doline bliže planinskim obroncima, zime su u njima hladnije sa više padavina, a ljeta blaža.

Oko povijesti građevina Jazda historičari imaju podijeljena mišljenja. Dio njih smatra da je Aleksandar Makedonski izgradio prve građevine u Jazdu. On je ovaj grad sagradio namjenski kako bi u njega protjerivao svoje protivnike, i upravo zbog toga je svojevremeno nosio naziv “Aleksandrov zatvor”.

“Aleksandrov zatvor”

Iz tog perioda potiče priča da je u vrijeme kada je Aleksandar osvojio Iran jedan dio iranskih velikana iz Reja podigao pobunu, pa ih je on za kaznu zatočio u gradskom bunaru. Od tada je ovo mjesto postalo poznato kao “Aleksandrov zatvor”.

Po odlasku evropskog vojskovođe iz Jazda zatvorenici i čuvari zatvora zajednički sagradiše naselje u tom području.

Druga grupa historičara tvrdi da je sasanidski vladar Jazdgerd I za svoje potrebe izgradio ovaj grad. Svoje tvrdnje oni potkrepljuju sličnošću imena grada Jazda i Jazdgerda.

Arhitektura građevina grada Jazda prilagođena je pustinjskoj klimi. U izgradnji objekata uglavnom je korištena pečena cigla i drugi jednostavni građevinski materijali.

Krovovi kuća posjeduju tradicionalne sisteme hlađenja, uz koje se olakšavaju teški pustinjski uslovi života.

Grad je pun uskih uličica koje mu, zajedno sa modernim i širokim putnim trakama i visokim zidovima, daju posebnu draž.

Arhitektonski stil Jazda, jednostavan i lijep, plod je dugogodišnjeg iskustva i borbe ljudi ovog podneblja sa teškim prirodnim uslovima. Preciznost i kompozicija ovih građevina zapanjuju posmatrače. Ljepota gradnje primjetna na svim građevinama, počev od džamija, kapija, škola, trgova i kuća, nosi pečat jedne stare i napredne kulture.

Stoga grad Jazd nije samo turistički centar, nego predstavlja i značajno kulturno i umjetničko središte, koje se može posmatrati i kao muzej sa preko hiljadu vrijednih historijskih građevina.


Džuma džamija u Jazdu

Jedna od znamenitosti grada Jazda je Džuma džamija – remek dijelu islamske arhitekture.

Ova prelijepa građevina datira iz prve polovine 8. hidžretskog stoljeća. Sjaj tradicionalnih keramičkih pločica, visina munara, gracioznost gipsanih radova, širina dvorišta i zimske odaje, zasebno čine veličanstvene elemente objedinjene u nesvakidašnji vjerski monument.

Površina Džuma džamije u Jazdu iznosi oko 8.000 kvadratnih metara. Džamija ima prostrano dvorište i kupolu visine oko trideset metara. Ta kupola iznutra ima dva sloja a njen vrh je od stropa džamije udaljen jedanaest metara.

Džamija posjeduje prekrasni mihrab sa kaligrafskim natpisima u centralnom dijelu. Na unutrašnjem dijelu kupole ispisana je posveta iz 777. hidžretske godine, pored koje stoji – ”Djelo Abdu Seida Kadukija, neimara iz Jazda.”

Iako je prošlo nekoliko stoljeća od izgradnje ove džamije, još uvijek se u njoj uči ezan, klanjaju namazi i održavaju brojni vjerski i tradicionalni obredi i ceremonije.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime