Prirodne ljepote
Opšti podaci
Iran (zvanično: Islamska Republika Iran) je prostrana država smještena u jugozapadnoj Aziji. Obuhvatajući površinu od 1.648.195 km² ona se na zapadu graniči sa Irakom u dužini od 1.609 kilometara, na sjeverozapadu sa Turskom (486 km) i bivšim republikama Sovjetskog Saveza, Jermenijom, Azerbejdžanom i Turkmenistanom, i izlazi na Kaspijsko jezero. Njegovi istočni, odnosno jugoistočni, susjedi su Pakistan (978 km) i Afganistan (945), a na jugu izlazi na Omansko more (784 km) i Perzijski zaljev (1.259 km).
Više od polovine iranske teritorije su planine i visoravni, jedna četvrtina je pod pustinjom, dok je samo jedna četrtina obradiva i može se koristiti za poljoprivredu. Oko 180.000 kilometara kvadratnih pokriveno je šumama, od čega su 55,5 % zapadne hrastove šume. Sjeverne šume, koje se graniče sa južnim dijelovima Kaspijskog jezera, zauzimaju 19% teritorije, a šume pistaća, kojih ima na jugu i istoku, zauzimaju daljih 13,3 %. Ostatak ide na planinske šume Aras, šume u toplim krajevima i Kavirske šume.
Planine
Iranske planine mogu se podijeliti na četiri glavna lanca: sjeverni, zapadni, južni i centralno-istočni. Sjeverni lanac počinje od planina Ararat u Turskoj i povezuje se vijencom planina u Azerjbedžanu, lancem Alborz u sjevernom dijelu teheranske provincije i južnim tačkama provincije Gilan i Mazandaran, nastavljajući do Garadaga u Horasanu i povezujući se sa planinskim lancem Hindu Kuš u Afganistanu.
Najviši vrh tih planina je Damavand, visok 5.671 metara, koji je ujedno najviša tačka u Iranu. Zapadni lanac takođe počinje od Ararata i prostire se od sjeverozapada prema jugoistoku i obuhvata više planina koje bi se sve mogle nazvati skupom Zagroskih planinskih vijenaca. Južni planinski lanac prostire se od Huzestana do Sistana i Balučestana i obuhvata planine Sepidar, Majmand, Bešagerd i Bam Pošt. Centralnim i istočnim planinama pripadaju Karkas, Širkuh, Kuhbanan, a najviši vrh na tim planinama je Hezar, visok 4.465 metara.
Rijeke
Iranske rijeke uglavnom nemanju dovoljno vode, a jedina plovna rijeka je Karun (920 km). Ostale veće rijeke su Atrak (535 km), Sefidrud (765 km), Dez (515 km), Hendidžan (488 km), Džovain (440 km), Džahari (428 km), Karke (755 km), Mand (685 km), Garačaj (540 km), Zajande (405 km).
Klima
Iran ima raznovrsnu klimu. Poređenje različitih oblasti jasno će pokazati tu raznovrsnost. Obala Kaspijskog jezera ima vlažna klimu, u ljetnom periodu toplu, a zimi umjerenu. Temperatura sjevero-zapadnog dijela je niska, i idući ka jugu ona postepeno raste. Jug Irana ljeti se odlikuje velikim vrućinama, a u zimskom periodu ima umjerenu temperaturu.
Klimatska šarenolikost Irana pogoduje istovremenom upražnjavanju različitih sezonskih sportova; tako se u predgrađima Teherana ili nekom obližnjem gradu mogu upražnjavati zimski sportovi, a istovremeno na ostrvu Kiš plivanje i drugi sportovi na vodi.
Mora i jezera
Perzijski zaljev obuhvata površinu od 240.000 km² omogućujući Iranu pomorske veze kroz Hormuški moreuz sa ostalim dijelovima zemljine kugle. Najveća iranska ostrva nalaze se pretežno u Perzijskom zaljevu i Hormuškom moreuzu. To su ostrva Gešm, Kiš, Lavan, Larak, Hormus, Hengam i Farur Bozorg. Najznačajnije luke Perzijskog zaljeva su Abadan, Horamšahr, Bandar Imam Homeini, Mahšahr, Dejlam, Rig, Bušahr i Bandar Abbas. Kaspijsko jezero, na sjeveru Irana, sa površinom od 424.200 kvadratna kilometra, najveće je svjetsko jezero. Većina iranskih jezera su slana, a najveća su Urmije, Namak, Hamun Džazmurian, Bahtegan, Tašk i Maharlo.
Brane
Voda je oduvijek imala ključnu ulogu u dugoj historiji Irana. Iranci su poznati kao pronalazači kanata i perzijskog točka, odnosno dva sistema za navodnjavanje. Herodot navodi da su Iranci još u vrijeme Ahemenida (550 – 330 prije n.e.) bili vični u kopanja kanala za navodnjavanje. Otkriveni su rezervoari za čuvanje vode, sa ventilima za ispuštanje vode, koji datiraju iz epohe prije Ahemenida. Izgradnja brana u Iranu datira iz vremena Sasanida, a posebno se vezuje za Šapura I. Neke brane izgrađene u to vrijeme stare su između 1300 – 1700 godina.
Za vrijeme safavidske vladavine (1501 – 1736) hidro-inženjerstvo je značajno napredovalo, kada su u Isfahanu i Mešhedu izgrađene mnoge brane za akumulaciju vode, zaštitne brane i mostovi, od kojih neki postoje i danas. Poslije Drugog svjetskog rata počinje moderno razdoblje u izgradnji brana u Iranu; kada je do 1957. godine izgrađeno 13 skladišnih brana sa ukupnim kapacitetom od 13 biliona kubnih metara i godišnjom regulacijom kapaciteta od 22 biliona kubnih metara vode. Trenutno se gradi ili je izgrađeno 25 velikih brana koje će značajno uvećati hidro potencijale zemlje.
Flora i fauna
Na cijelom području Irana zastupljen je veliki broj žvotinjskih i biljnih vrsta. Velike šume na sjeveru zemlje sadrže hrast, javor, šimšir i jasen. Planinski masivi Alborz na sjeveru i Zagros na zapadu pokriveni su vrstom divljeg žbuna koji se upotrebljava za proizvodnju lijepka, smole i broća. Nasuprot njima, oblasti centralne pustinje su slabo ili nikako kultivirane. Vegetacija juga zemlje je tropska sa plantažama palminih stabala. U srednjem pojasu, uključujući i periferiju centralne pustinje, zapadnom i sjevero-zapadnom području uglavnom raste domicilno drveće kao što je orijentalni platan, bor, brest, čempres i lješnik, od kojih je poneko prisutno na ulicama gradova i domaćim vrtovima.
Životinjski svijet Irana, takođe, je veoma raznovrsan i bogat. U planinama i šumama Alborz i Zagros žive divlje životinje poput tigra, leoparda, medvjeda, vepra, pantera, lisice, vuka i šakala. Pustinja je boravište divljeg iranskog magarca, čija vrsta se može naći još jedino u Iranu. Gazela, jarac, ovan i divlja ovca prisutni su u iranskim ravnicama. Iran se, osim toga, odlikuje bogatstvom ptičijih vrsta i živine, gdje su zastupljene patka, divlja guska, roda, ždral, prepelica, vrabac, jarebica, fazan, galeb i tetrijeb. Na jugu zemlje zastupljene su grabljivice kao orao, jastreb i lešinar. Vode Irana koje obuhvataju Perzijski zaljev, Omansko i Kaspijsko jezero, koje se naziva još i Mazandaransko more, bogate su raznim vrstama riba. Kaspijsko jezero je bogato nalazište jesetre od čije ikre se proizvodi najbolji kavijar na svijetu. Slatkovodne ribe, poput pastrmke, obilno su zastupljene u rijekama i prirodnim i vještačkim jezerima.
