Naslovnica sve Književni susret: O perzijskom jeziku i Šahnami

Književni susret: O perzijskom jeziku i Šahnami

290
0

Tokom pandemije virusa korona, Iranski kulturni centar u Sarajevu je organizovao online književni susret sa doktorom perzijskog jezika i književnosti Elvirom Musićem na temu “O perzijskom jeziku i Šahnami”.

Perzijski jezik je zvanični jezik u Iranu, Afganistanu i Tadžikistanu s tim da postoje i različiti dijalekti.

Zašto mi danas govorimo o perzijskom jeziku i Šahnami? Zato što se danas na perzijskom govornom području ali i od strane UNESCO-a obilježava Dan perzijskog jezika.

Na perzijskom jeziku nastala su neka od najznačajnijih književnih djela ne samo u islamskoj civilizaciji nego i znatno ranije.

Perzijski jezik je bio posrednik između islamske kulture i drugih kultura. Prvo širenje islama na prostorima Kine, Malezije, Indonezije, Pakistana, Indije i Bangledaša je ostvareno posredstvom perzijskog jezika. Iranski trgovci su putovali u ta područja i sa sobom nosili velika remek djela poput Mesnevije, Hafizovog Divana i Atarovih djela.

Perzijski jezik je bio jedan od tri zvanična jezika Osmanskog carstva. Bio je to jezik književnosti na kojem su pisali mnogi autori sa ovih područja kao što su Adni Mahmud-paša, Fevzija Mostarac, Zijaija Mostarac, Derviš-paša Bajezidagić i mnogi drugi.

Međutim, osim u književnom stvaralaštvu, perzijski jezik je na ovim prostorima bio prisutan i u okviru obrazovnih procesa odnosno bio je dio plana i programa medresa, ruždija, ibtidaija te se u tim školama izučavao na osnovu djela Sadija, Hafiza…

Činjenica je da perzijski jezik pronalazimo na natpisima iznad ulaza u razne građevine, na nišanima i mostovima, pored česmi itd. Tokom minulih stoljeća perzijski jezik pronašao je put do bosanske kulturne baštine i jezika u kojem postoji oko 800 perzijskih riječi i još toliko perzijskih dijelova složenica.

Šahnama je iranski nacionalni ep, čiji je autor Firdusi i sastoji se od 60.000 stihova. To djelo je potaknuto šahnamom Ebu Mansura, koji je bio vladar u Tusu, rodnom mjestu Firdusija.

Šahname znači “knjiga kraljeva” i obuhvaća mitove, legende i historijske činjenice zasnovane na arheološkim nalazištima u Širazu, Nakše Rostam, Perzepolisu, Susi itd.

Šahnama nas potiče da razmišljamo…

Učenici u školama na ovim prostorima čitali su priču o Rustamu i Suhrabu, jednu od epizoda Šahname. U Rustemu se mogu pronaći mnogi ljudi današnjice. Mogu se pronaći i sličnosti sa Atarovom ili Mevlaninom vizijom ljubavi. Ljudi su kao društvena bića povezani jedni sa drugima.

Takođe, dr.Musić stavlja akcenat na Firdusijev način jezičkog izražavanja posebno kada opisuje bitke pri čemu na primjer koristi riječi sa slovom “š”, opisujući šištanje sablji i mačeva na bojnom polju.

Završna poruka ovog književnog susreta je: Cijenimo svoj jezik, nastojmo se što bolje izražavati i razmišljati o lijepim temama.

Posted by Iranski Kulturni Centar Sarajevo on Sunday, 10 May 2020

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime