Naslovnica Perzijski jezik i književnost Iranski književnici Feriduddin Attar, sufijski pjesnik Irana

Feriduddin Attar, sufijski pjesnik Irana

177
0

Ebu Hamid bin Ebu Bekr Ibrahim (rođen oko 1145. u Nišapuru, a umro oko 1221. u rodnom gradu), poznatiji po pseudonimima Feridudin i Attar (attar znači apotekar), bio je perzijski pjesnik, teoretičar sufizma i hagiograf. Ostvario je ogroman uticaj na perzijsku poeziju i sufizam. Informacije o Attarovom životu su malobrojne. Pominje se samo kod dva svoja savremenika, Avfija i Tusija. Ipak, izvori potvrđuju da je bio iz Nišapura, velikog grada srednjovjekovnog Horasana, sjeveroistok Irana. Pretpostavlja se da je bio sin uspješnog hemičara i stekao je ogromno obrazovanje iz raznih oblasti.

Njegova djela nam govore malo o njegovom životu, ali nam svjedoče da se bavio apotekarstvom i lično brinuo o veoma velikom broju mušterija. Ljudi kojima je pomagao u apoteci su mu povjeravali svoje nedaće, a to je Attara duboko pogađalo. Na kraju je napustio svoju apoteku i mnogo putovao: u Bagdad, Basru, Kufu, Meku, Medinu, Damask, Harezm, Turkestan i Indiju. Na svojim putovanjima se upoznao sa sufijskim šejhovima da bi po povratku u rodni grad poromovisao ideje sufizma.

Još od djetinjstva ohrabren od strane svog oca, Attar je bio zainteresiran za sufizam, sufijske izreke i način života, kao i da je njihove velikane smatrao svojim duhovnim vodičima. Attar je ubijen kada mu je bilo 78 godina u masakru koji su Mongoli počinili u Nišapuru 1221. godine. Danas se u Nišapuru nalazi njegov mauzolej koji se sagradio vladar, turkijski pjesnik i filozof, Ali – Šir Navai u 16. st.

Najpoznatija njegova djela su Divan, Asrarname (Knjiga tajni), Govor ptica, Mosibatname (Knjiga o ožalošćenju), Elahiname (Knjiga o Božanskom), Džavahirname (Knjiga o draguljima), Šarhol-qalb (Stanja srca).

Govor ptica je zasigurno njegovo djelo za koje se pročulo i do Balkana, a čuvenu Asrarnamu je poklonio Mevlani Rumiju. Govor ptica govori o pticama svijeta predvođenim pupavcem, koje počinju potragu  za svojim kraljem, Simurgom. Njihova potraga ih vodi kroz sedam dolina, a u prvoj od njih su suočeni sa stotinu poteškoća.

“Naši putevi se razlikuju;
nijedna ptica ne zna tajne puteve kojim leti druga ptica.
Naše razumijevanje dolazi kroz išarete (znakove);
neki su mihrab pronašli, a neki igole.”

U ovom djelu je opisao 7 etapa duhovnog putovanja:

  • Dolina traženja, u kojoj putnik počinje da odbacuje sve dogme, vjerovanja i zablude.
  • Dolina ljubavi, gdje se odbacuje razum zarad ljubavi,
  • Dolina spoznaje, gdje svjetsko znanje postaje krajnje beskorisno.
  • Dolina zadovoljstva, u kojoj se sve želje i privrženosti svijetu odbacuju. Ovdje ono što se predstavlja da je stvarnost, nestaje.
  • Dolina jedinstva, u kojoj putnik shvata da je sve povezano i da je Voljeni (Bog) iznad svega, uključujući harmoniju, mnoštvo i vječnost.
  • Dolina učenja, gdje je zahvaljujući ljepoti Voljenog, putnik postao zbunjen i, obuzet strahopoštovanjem, shvata da on ili ona nikada nije ništa znao ili shvatio.
  • Dolina siromaštva i uništenja, gdje biće nestaje u svemiru i putnik postaje vanvremensko postojanje.

 

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime