Naslovnica Perzijski jezik i književnost Iranski književnici Feriduddin Attar, sufijski pjesnik Irana

Feriduddin Attar, sufijski pjesnik Irana

192
0

Ebu Hamid bin Ebu Bekr Ibrahim (rođen oko 1145. u Nišapuru, a umro oko 1221. u rodnom gradu), poznatiji po pseudonimima Feridudin i Attar (attar znači apotekar), bio je perzijski pjesnik, teoretičar sufizma i hagiograf. Ostvario je ogroman uticaj na perzijsku poeziju i sufizam. Informacije o Attarovom životu su malobrojne. Pominje se samo kod dva svoja savremenika, Avfija i Tusija. Ipak, izvori potvrđuju da je bio iz Nišapura, velikog grada srednjovjekovnog Horasana, sjeveroistok Irana. Pretpostavlja se da je bio sin uspješnog hemičara i stekao je ogromno obrazovanje iz raznih oblasti.

Njegova djela nam govore malo o njegovom životu, ali nam svjedoče da se bavio apotekarstvom i lično brinuo o veoma velikom broju mušterija. Ljudi kojima je pomagao u apoteci su mu povjeravali svoje nedaće, a to je Attara duboko pogađalo. Na kraju je napustio svoju apoteku i mnogo putovao: u Bagdad, Basru, Kufu, Meku, Medinu, Damask, Harezm, Turkestan i Indiju. Na svojim putovanjima se upoznao sa sufijskim šejhovima da bi po povratku u rodni grad poromovisao ideje sufizma.

Još od djetinjstva ohrabren od strane svog oca, Attar je bio zainteresiran za sufizam, sufijske izreke i način života, kao i da je njihove velikane smatrao svojim duhovnim vodičima. Attar je ubijen kada mu je bilo 78 godina u masakru koji su Mongoli počinili u Nišapuru 1221. godine. Danas se u Nišapuru nalazi njegov mauzolej koji se sagradio vladar, turkijski pjesnik i filozof, Ali – Šir Navai u 16. st.

Najpoznatija njegova djela su Divan, Asrarname (Knjiga tajni), Govor ptica, Mosibatname (Knjiga o ožalošćenju), Elahiname (Knjiga o Božanskom), Džavahirname (Knjiga o draguljima), Šarhol-qalb (Stanja srca).

Govor ptica je zasigurno njegovo djelo za koje se pročulo i do Balkana, a čuvenu Asrarnamu je poklonio Mevlani Rumiju. Govor ptica govori o pticama svijeta predvođenim pupavcem, koje počinju potragu  za svojim kraljem, Simurgom. Njihova potraga ih vodi kroz sedam dolina, a u prvoj od njih su suočeni sa stotinu poteškoća.

“Naši putevi se razlikuju;
nijedna ptica ne zna tajne puteve kojim leti druga ptica.
Naše razumijevanje dolazi kroz išarete (znakove);
neki su mihrab pronašli, a neki igole.”

U ovom djelu je opisao 7 etapa duhovnog putovanja:

  • Dolina traženja, u kojoj putnik počinje da odbacuje sve dogme, vjerovanja i zablude.
  • Dolina ljubavi, gdje se odbacuje razum zarad ljubavi,
  • Dolina spoznaje, gdje svjetsko znanje postaje krajnje beskorisno.
  • Dolina zadovoljstva, u kojoj se sve želje i privrženosti svijetu odbacuju. Ovdje ono što se predstavlja da je stvarnost, nestaje.
  • Dolina jedinstva, u kojoj putnik shvata da je sve povezano i da je Voljeni (Bog) iznad svega, uključujući harmoniju, mnoštvo i vječnost.
  • Dolina učenja, gdje je zahvaljujući ljepoti Voljenog, putnik postao zbunjen i, obuzet strahopoštovanjem, shvata da on ili ona nikada nije ništa znao ili shvatio.
  • Dolina siromaštva i uništenja, gdje biće nestaje u svemiru i putnik postaje vanvremensko postojanje.

 

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

For security, use of Google's reCAPTCHA service is required which is subject to the Google Privacy Policy and Terms of Use.