Naslovnica Atrakcije Dobro došli u Kazvin

Dobro došli u Kazvin

43
0

Kazvin (Qazwīn) najveći je i glavni grad istoimene provincije u Iranu. Smještena je u sjevernom dijelu zemlje, a omeđena je iranskim provincijama Gilan, Mazandaran, Alborz, Markazi, Zandžan. Kazvin se prostire na površini od 15 549 km² na kojoj živi više od 1.143 200 stanovnika.

Ova oblast veoma je trusna, tako da relativno malo historijskih objekata svjedoče o promjenljivoj historiji grada i njegovom značaju. Ipak, postoje određena vremenska razdoblja kroz historiju kada je ovaj grad bio jedna od značajnijih prijestolnica perzijskog carstva, a danas je poznat kao centar iranske kaligrafije. Kao i mnogi drugi veliki iranski gradovi i Kazvin je između ostalog prepoznatljiv po svojoj baklavi, ali i po kazvinskim tepisima. Ovaj grad je iznjedrio i velike pjesnike, filozofe.

Grad je osnovao Šapur I i dao mu ime Šapurova radost (Šād-e Šāpūr). Arapi su ga osvojili 664. Godine, a procvat je doživio za vrijeme Abasida. U to vrijeme je oko grada podignut zid. U XI stoljeću grad su nekoliko puta napadali Asasini, a u XIII stoljeću Mongoli su ga u dva navrata razorili. U XVI stoljeću vladar Tahmasp I učinio je Kazvin prijestolnicom Safavidskog carstva i on je to ostao više od pedeset godina sve dok 1598. godine šah Abbas Veliki nije odlučio rezidenciju premjestiti u Isfahan i od tada je Kazvin postao beznačajan trgovački centar na karavanskom putu između Indije, Bagdada i Anadolije.

Na ovom lokalitetu zabilježeno je nekoliko arheoloških nalazišta. Tako se u samom centru grada nalaze ostaci Gostinjskog dvorca (Mehmān qal‘e) sagrađenog za vrijeme vladavine Sasanida.

U Kazvinu postoji i nekoliko građevina iz safavidskog vremena. Najpoznatija među njima je palata Čehelsotun (Ċehelsotūn), danas muzej i nalazi se u samom centru grada.

Palata Čehelsotun

Tokom duge historije na prostoru ove provincije, kao i ostalim dijelovima Irana, izgrađen je veliki broj džamija i medresa. Najpoznatije i za turiste najinterantnije svakako su Atik džamija (Ğāme‘-e atīq), džamija Hejdarija (Ğāme‘-e Heydarīye ili Masğed-e saġīr), džamija Poslanika (Masğed-e nabiyy).

U gradu se nalazi i veliki karavansaraj koje je u vremenu Kadžara dao izgraditi izvijesni Sa‘d al- Saltane Esfahānī po kojem je karavansaraj i dobio ime. Zauzima veliku površinu, a sastoji se iz četiri ivana i ogromnim dvorištem. Unutrašnjost karavansaraja je ukrašena impozantnim zidnim freskama od kojih turistima zastaje dah.

Karavansaraj u Kazvinu

U Kazvinu se nalaze tri građevine koje su krajem XIX i početkom XX stoljeća izgradili Rusi. Među njima je crkva Svetog Nikole sagrađena 1904. godine.

Od gradskih kapija iz vremena Kadžara preostale su još dvije. Kapija Teheran, kroz koju se prolazi kada se u grad ulazi iz pravca Teherana, i Kapija Kuš, na sjevernom izlazu iz grada. Sve kapije su prvobitno bile prekrivene svijetložutim pločicama. Kapija Kušk izgrađena je 1877. godine i prilikom posljednjeg zemljotresa pretrpjela je znatna oštećenja.

Kazvin je danas centar prodaje tekstila, uključujući i pamuk, svilu, baršun i kožu. U Kazvinu se nalazi jedna od najvećih elektrane za napajanje energijom iranske nacionalne energetske mreže. Kada je riječ o obrazovanju u gradu se nalazi nekoliko univerziteta među kojima je najpoznatiji Univerzitet Azad (Āzād).

Ako se odlučite za šoping u Kazvinu preporučujemo vam City Star u ulici Hajam. A idealno mjesto za odsjesti i uživati u iranskom gostoprimstvu i kuhinji je poznati Grand hotel.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime