Vjera islam i objava Kur’an su, uz kaligrafiju, najznačajnije oblasti razvoja pisane umjetnosti u islamskom svijetu, koju je Poslanik s.a.v.s. neprestano naglašavao dotle da se od njega navodi: “Svako onaj ko Kur’an prepiše svojim rukopisom, džennet je za njega zagarantovan.”
Prvi pisar Kur’ana je hz. Alija, (a.s.), a nakon njega su drugi muslimani ovaj posao ozbiljno shvatili. Baš kako se brojni primjerci Časnog Kur’ana čuvaju u važnim svjetskim muzejima, dovode se u vezu sa osam prvih imama šiijskih muslimana, te se navodi da je Ahmed ibn Musa Šahćerag, a.s., stariji brat Imama Reze, tokom svog života ispisao više od hiljadu svezaka Časnog Kur’ana.
Analogno tome, Iranci, kao i ostali muslimani, su narednim stoljećima nastavili zapisivati Kur’an, i dolaskom na vlast dinastije Safavida, ova islamska umjetnost je u Iranu doživjela svoj vrhunac.
Nakon Islamske revolucije Irana, također, brojni umjetnici su se bavili ovom vrstom umjetnosti, i sada je u Iranu ogroman broj umjetnika ove dragocjene umjetnosti.
Koliko god sa razvojem štamparije, nash pismo bilo izloženo zastoju, nema sumnje da su se Iranci, i drugi muslimani trudili i radili na stvaralaštvo, ukrašavanju i lijepom pisanju Kur’ana pismom nash.
U iranskom nash pismu je bila velika preciznost i ljepota. Ta tehnika pisanja je privlačila veliku pažnju jer svojom ljepotom bila veoma upečatljiva, i sa potpunom snagom ispisivana.
U Iranu se istovremeno sa umjetnošću kaligrafije Kur’an-i Kerima, razvila i umjetnost tezhiba, i također je vrsta ukrašavanja dijelova stranica ove Božije mu’džize.
Danas, ajeti Kur’an-i Kerima se ubrajaju u jednu od temeljnih vrsta umjetnosti u Iranu i drugim državama, koji osim pisanja na papiru, prezentiraju se i u formi knjige, piše se i na kamenu, drvetu, staklu, i također, bivaju isprepleteni sa drugim vrstama umjetnosti poput drvorezbarstva, itd.
