Iran nastoji registrirati pet nematerijalnih elemenata na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva u bliskoj budućnosti.
IR Iran je nedavno predala [revidirane] dosjee za drevne svečanosti Mehregan i Yalda, izrađujući i svirajući [žičani instrument] Ouda, tradicionalni zanat predenja svile i Turkmen Duzi (vrsta tradicionalnog tekstila kojim se bavi iranski Turkmen plemena), navodi se u izvještaju.
Jalda (rođenje novog sunca), koja se naziva i noć Jalda, slavi se uoči zimskog solsticija, koji pada posljednjeg dana azera (posljednjeg mjeseca jeseni u iranskoj kalendarskoj godini). Te graciozne noći zimska hladnoća je pobijeđena, a toplina ljubavi obuhvaća cijelu porodicu. Vrijeme je za ugodna porodična okupljanja koja podrazumijevaju smijeh, veselje i dobro raspoloženje. Prema UNESCO-u, ceremonije Jalde na najbolji način ukazuju na kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost, posebno kada se uzme u obzir širok spektar zajednica koje je slave.
Mehreganova proslava, koja pada na 196. dan iranske kalendarske godine, koja je obično jednaka 2. oktobru po gregorijanskom kalendaru, okuplja grozdove iranskih zoroastrijanaca kako bi se okupili u proslavi Mitre, drevne boginje prijateljstva, naklonosti i ljubavi. Ključna karakteristika događaja su veliki namazi u ljubičastoj boji prepuni raznih sastojaka, jela i elemenata u ime određenog vjerovanja. Tipično se stavlja voće, povrće, sušeni orašasti plodovi, slatkiši, ružina voda, jagnjeće meso sa roštilja, sjeme lotosa i srebrni novac, te vaga, koja simbolizira jesensku ravnodnevnicu.
Oud je žičani instrument u obliku kruške koji se često koristi u perzijskoj i bliskoistočnoj muzici čija je konstrukcija slična konstrukciji lutnje. Smatralo se da su ovaj muzički instrument izmislila nomadska plemena jer je bio lagan i mobilan. Neki vjeruju da je nastao u regiji Kavkaza, drugi izvori izvještavaju o zapadnijim regijama kao izvoru. Neka otkrića pokazuju rani eliptični dizajn Ouda pronađen u ruševinama Šuša u Iranu. Neki stručnjaci teoretiziraju da je prikazano da svećenik igra na tom prikazu.
Islamska Republika očekuje da će požnjeti dobrobit sa svojih brojnih turističkih mjesta poput bazara, muzeja, džamija, mostova, kupališta, medresa, mauzoleja, crkava, kula i palača, od kojih je 24 upisano na UNESCO-vu listu svjetske baštine. Prema Planu vizije turizma za 2025. godinu, Iran želi povećati broj dolazaka turista sa 4,8 miliona u 2014. na 20 miliona u 2025. godini.
