Deseti ordibehešt (30. april) u iranskom kalendaru određen je kao Dan državnosti Perzijskog zaljeva, koji je na godišnjicu protjerivanja portugalskih kolonijalista iz iranskih južnih voda.
Perzijski zaljev je plovni put površine više od 237.000 kvadratnih kilometara smješten uz Omansko more, smješten između Arapskog poluostrva i jugozapadnog Irana.
Perzijski zaljev je najtoplije vodno područje i treći po veličini zaljev na svijetu, a zbog izvora nafte, plina i geografskog položaja važan je i strateški region za svijet.
Perzijski zaljev stoljećima je imao veliku političku i komercijalnu važnost i još uvijek je prepoznat kao najvažniji međunarodni plovni put na globalnom nivou.
Dominirajuće zemlje su mnogo puta napadale ovaj region. Portugal, Holandija, Britanija, Francuska i Sjedinjene Države bili su prisutni u regiji s hegemonističkim ciljevima i natjecali se da otmu njegove bogate resurse.
Uprkos svim povijesnim dokumentima i dokazima, posljednjih decenija neke arapske zemlje u regiji pokušale su izbrisati ime Perzijskog zaljeva iz istorije regije iskrivljujući identitet i historiju regije, ali to nikada neće uspjeti.
Povijesni dokumenti pokazuju da je identitet regije od davnina povezan s imenom Perzijskog zaljeva.
Sekretarijat Ujedinjenih nacija dva puta je u odvojenim izjavama izjavio da se prema dokumentima, atlasima i geografskim kartama, regija zove Perzijski zaljev, a u Ujedinjenim nacijama postoji 11 vjerodostojnih dokumenata koji spominju ime Perzijskog zaljeva, uključujući i izjava izdata u avgustu 1984.
Britanski mornari i geografi koji su živjeli u 16. i 17. vijeku ostavili su i mnoge mape koje potvrđuju istorijsku činjenicu.
Dan državnosti Perzijskog zaljeva simbol je povijesti, kulture i, istovremeno, podsjetnik na hrabrost i otpornost iranske nacije u povijesnim borbama s agresorima i strancima.
Perzijski zaljev star je koliko i istorija Irana.
