Naslovnica Perzijski jezik i književnost Iranski književnici Svevremena Hajjamova škola promišljanja

Svevremena Hajjamova škola promišljanja

83
0

Perzijske pjesme Omera Hajjama i dalje su nadahnjujuće za cijeli svijet jer ima brojne pristalice širom svijeta, a njegove rubaije formirale su svojevrsnu globalnu školu mišljenja.

Hajjam je bio iranski pjesnik, filozof, matematičar, polimat i astronom, rođen u mjestu Nejšabur, na sjeveroistoku Irana.

Ova iranska ličnost živjela je od 18. maja 1048. do 4. decembra 1131. istovremeno s vladavinom Seldžuka.

Čitati Kur’an naučio je u dobi od pet godina i studirao je pravnu nauku, hadis, tumačenje, filozofiju, mudrost i astrologiju dok je bio samo tinejdžer. Da bi naučio matematiku, astronomiju i filozofiju, mladi Omer putovao je u Belh, Isfahan, Buharu, Marv i Bagdad, koji su u to vrijeme bili središte nauke i kulture.

Na poziv Melik-šaha, osnovao je astronomski centar i izumio Džalali kalendar, koji je istinski solarni kalendar i još uvijek najprecizniji kalendar na svijetu.

Iranski pisci i istraživači pridavali su Hajjamovim djelima veliku važnost, objavljujući najmanje osam članaka i jednu knjigu godišnje tokom posljednjih 80 godina – ukupno 530 članaka i 87 knjiga.

Ali Mir-Afzali, istraživač književnosti, rekao je za IRNA-u da je škola mišljenja Omera Hajjama trend napretka, koji je globalno poznat.

Utjecaj Hajjamove škole mišljenja proširio se na sadašnji period, napomenuo je, dodajući da je škola mišljenja pod utjecajem određenih savremenih pjesnika.

Profesor Ali Taslimi rekao je da Hajjamove rubaije čitaocima pružaju pitanje vremena ili ljudskog života, pozivajući se na kratkoću vremena, kao i na ogromnu kvalitetu vremena; tako da se struktura razmišljanja iranskog pjesnika zasniva na kvaliteti i količini vremena.

Taslimi je primijetio, Hajjam obraća pažnju na egzistencijalizam, dodajući da je Edward FitzGerald, engleski pjesnik, preveo Hajjamove pjesme na engleski jezik; tako je njegova škola mišljenja predstavljena svijetu i nadahnula je mislioce poput njemačkog filozofa Martina Heideggera.

Iranski pozorišni redatelj Behruz Gharibpour naglasio je da je očito da je iranski filozof, koji je živio četiri vijeka prije evropskih naučnika, poznavao matematiku i geometriju do te mjere da je izgledao savremeno s njima, uspoređivao Hajjama s Pascalom i Newtonom.

Hajjam je mogao vidjeti i zamisliti svijet izvan svoje ere, rekao je Gharibpour, napominjući da je iranska slavna osoba uživala višedimenzionalni karakter; tako da je potrebno obratiti pažnju na njegov karakter kada je u pitanju predstavljanje njegovih djela.

Pozorišni reditelj koristio je Hajjamovu biografiju i rubaije za stvaranje lutkarske predstave pod nazivom Omar Khayyam Opera.

Iranski narod obilježava dan svjetski poznatog perzijskog pjesnika Omera Hajjama 18. maja, koji se u iranskom kalendaru naziva Danom Omara Hajjama.

IZVOR

 

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime