PIŠE: MAHMOUD HEIDARI
Prisustvo brojnih rukopisa na perzijskom jeziku u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i pojava bh. pjesnika i književnika koji su pod uticajem iranskih djela napisali ili preveli djela na bosanski jezik, jeste jedan od čvrstih primjera kulturnih veza naroda Irana i Bosne i Hercegovine.
Odnosi naroda Irana i Bosne i Hercegovine imaju dugačku povijest i datiraju mnogo vijekova prije. S obzirom na ovu povijest, među narodima dvije zemlje su se razvile brojne sličnosti i posebna međusobna naklonjenost. U tom je kontekstu ajatollah Hamenei, vrhovni lider Irana, u periodu kada je bio predsjednik Irana, februara 1989. godine, imao zvaničnu posjetu bivšoj Jugoslaviji u sklopu koje je posjetio i Sarajevo kao centar muslimana u Jugoslaviji, a lijepe uspomene na tu posjetu su još uvijek u sjećanju lidera i naroda dvije zemlje.
Nakon raspada bivše Jugoslavije, Islamska Republika Iran je bila među prvim zemljama koje su priznale nezavisnost Bosne i Hercegovine i uvijek je stajala uz narod i vlasti BiH, a sveobuhvatnu učinkovitu humanitarnu pomoć Irana narodu BiH u periodu rata i podršku pruženu na polju povratka izbjeglica nije potrebno objašnjavati. Islamska Republika Iran je tokom proteklih 25 godina, podržavajući narod BiH, uvijek bila branitelj nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti BiH i mirnog suživota svih njenih naroda i vjeruje da je učvršćenje odnosa Irana i BiH učinkovito i za unapređenje regionalnih odnosa Balkana i Bliskog istoka.
Na današnji dan, prije 25 godina, dakle 8. maja 1994. godine, u stanju dok se Sarajevo još uvijek nalazilo pod opsadom, dr. Ali Ekber Velajati, tadašnji ministar vanjskih poslova Irana je tokom posjete Sarajevu, na ceremoniji na kojoj je bio prisutan i rahmetli Alija Izetbegović, tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH, otvorio Ambasadu Islamske Republike Iran, a Muhamed Ibrahim Taherian je kao prvi strani ambasador s boravkom u Sarajevu počeo svoju misiju. Ambasada Irana je svoj rad u Sarajevu počela u okolnostima kada se ovaj grad nalazio pod jakom opsadom, međutim, građani BiH su kod vlade Irana imali toliki značaj da je i pored svih opasnosti otvorila svoju ambasadu u Sarajevu kako bi izbliza imala ulogu u dešavanjima.
Od tog datuma politički odnosi dvije zemlje su uvijek bili prijateljski i odvijale su se posjete političkih zvaničnika na raznim nivoima, a kada su u pitanju neke od posljednjih, mogu se spomenuti posjeta gosp. Bakira Izetbegovića, tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Iranu, u mjesecu oktobru 2016. godine, posjeta dr. Muhameda Dževada Zarifa, ministra vanjskih poslova Irana, Sarajevu, marta 2018. godine, posjete Igora Crnatka i Mirka Šarovića, ministara vanjskih poslova i vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Teheranu, te razmjena brojnih parlamentarnih delegacija dvije zemlje kao i posljednji primjer koji se tiče političkih konsultacija zvaničnika ministarstava vanjskih poslova dvije zemlje u aprilu 2019. godine.
Kada je u pitanju kulturna dimenzija, postoje brojne sličnosti među narodima Irana i Bosne i Hercegovine; prisustvo brojnih rukopisa na perzijskom jeziku u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i pojava bh. pjesnika i književnika koji su pod uticajem iranskih djela napisali ili preveli djela na bosanski jezik, jeste jedan od čvrstih primjera kulturnih veza naroda dvije zemlje. Pojava bh. književnika, kao što su Fevzi Mostari, autor izuzetnog djela “Bulbulistan”, šejh efendija Sudi, autor komentara Sadijevog Bustana, Muhamed Tahir i Mustafa Bošnjak, autori komentara za Mevlaninu Mesneviju, Fehim Bajraktarević, prevodilac Hajamovih rubaija i dr. Bećir Džaka, prevodilac Divana Hafiza Širazija, veoma je značajna stvar i doprinosi produbljivanju kulturnih veza dvije zemlje. Tokom proteklih godina sklopljen je Sporazum o kulturnoj, naučnoj i suradnji dvije zemlje u oblasti istraživanja. Također, potpisivanje Sporazuma o bratimljenju Teherana i Sarajeva je još jedan značajan kulturni događaj između dvije zemlje iz protekle dvije godine. Isto tako, Sarajevo, Banja Luka, Mostar i još neki drugi važniji gradovi u BiH su u tom periodu svjedočili kulturnim događajima i programima Irana.
Kada je u pitanju oblast ekonomije, nakon otvaranja Ambasade Irana u Sarajevu potpisano je nekoliko privrednih sporazuma vezano sa suradnju dvije zemlje na polju trgovine, bankarstva, zajedničkih investicija, transporta, suradnje privrednih komora i dr, trgovinska razmjena između dvije zemlje se uvijek odvijala i sada su, s obzirom na privredne potencijale dvije zemlje, stvorene pretpostavke za aktivnosti privatnog sektora dvije zemlje. Bilateralni trgovinski odnosi dvije zemlje su u usponu i danas nam je drago što u mubarek mjesecu ramazanu iranske hurme ukrašavaju iftarsku sofru muslimana u BiH.
Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj se susreću sljedbenici Božijih religija, koja se smatra malom zemljom u susjedstvu Evropske unije i koja ima duboke poveznice sa evropskim kontinentom. Istovremeno, BiH je lijepa i bogata zemlja koja ima dugogodišnje kulturne odnose sa Istokom i Iranom i njeni građani, kako zbog ovoga tako i zbog humanitarne pomoći Irana u teškim vremenima, imaju posebnu naklonjenost prema Irancima. Ponovo naglašavam da ono što povećava značaj odnosa Irana i BiH jesu povijesne i duboke kulturne sličnosti naroda dvije zemlje koje mogu doprinijeti i unapređenju političkih i privrednih odnosa dvije zemlje.
Na kraju, cijeneći činjenicu da se 25. godišnjica otvaranja Ambasade Islamske Republike Iran u Sarajevu poklapa sa mubarek mjesecom ramazanom, želim da 25-godišnje stablo odnosa dvije zemlje uvijek u sklopu interesa njihovih naroda bude snažno i plodonosno, a svoje obraćanje završavam podsjećanjem na ovu poruku da je ruka prijateljstva Islamske Republike Iran ispružena prema svim narodima u Bosni i Hercegovini.
(Autor je ambasador Islamske Republike Iran u Sarajevu)
