Dana 17. maja obilježava se Dan sjećanja velikog perzijskog matematičara, astronoma, filozofa i poete, Hajjama Nišapurija.
Tim povodom na našoj facebook stranici održan je književni susret sa dr.Elvirom Musićem na temu “Hajjamovo duhovno bohemstvo”.
Omer Hajjam je bio jedan od najvećih umova koje je istok iznjedrio. Rođen je prije skoro 1000 godina u Nišapuru, velikom gradu i kulturnom centru. Ubijen je u masakru koji su Mongoli počinili u Nišapuru, koji je tada, prema nekim svjedočenjima i rukopisima, brojao milion stanovnika. Možda to nije tačno ali bitno je da se tim brojkama želi istaći značaj koji je taj grad u tom periodu imao.
Hajjam je bio veliki mislilac, naučnik, matematičar, hemičar, astronom i pjesnik. Pisao je pjesme u trenucima opuštanja i razmišljanja.
Bio je indirektno učenik odnosno poštovalac filozofske misli Ibn Sine – Avicene. Njihov zajednički cilj je da pomognu čovjeku u njegovom nastojanju da razgraniči materijalno od duhovnog i da shvati cjelinu jednog i drugog u jednom savršenom svijetu postojanja.
Svojim rubaijama Hajjam nas potiče i kao da nas “provocira” na razmišljanje. To provoricanje je veoma učinkovito jer u tom trenutku čovjek postaje svjestan onoga šta mu je bitno. Hajjam želi da “skrši” u nama naslijeđe i od toga načini “harabat” odnosno da na temeljima toga što smo srušili u sebi, gradimo novu građevinu od istog materijala ali mnogo stabilniju i savršeniju.
Hajjam ne želi reći da je građevina koju smo naslijedili loša. On nije taj koji ruši tradiciju niti udara na islamsko učenje. Ne, Hajjam samo želi da nas potakne na propitivanje te građevine s namjerom da je u potpunosti razumijemo. Hajjam je bio musliman i ni u jednom trenutku ne dovodi pod znak pitanja Božije postojanje.
Postoji oko 4.000 rubaija koje se pripisuju Omeru Hajjamu. Rubaija je vrlo kratka pjesnička forma. Hajjam je kreator “džalali” kalendara i uživao je direktnu zaštitu samog vladara.
Hajjam u svojim rubaijama kao da ponekad čita naše misli. Trebamo zahvaliti Safvet-beg Bašagiću koji je Hajjamove rubaije prepjevao na naš jezik.
Vino o kojem velikani pjevaju u rubaijama, nije vino koje opija već je to metafora. To je vino duše koje ponekad označava znanje ili dobročinstvo.
Uzvišeni Stvoritelj nas nam je dao potencijale pomoću kojih možemo imati vlastiti stav, sticati znanje, nova saznanja i biti korisniji sebi i svojoj zajednici. Ne smijemo vlastitim ograničenjima ograničavati časnu vjeru islam.
– Molim Uzvišenog u ovim mubarek danima da vas obraduje svakim dobrom i da vas zaštiti od svakog zla, poručio je dr.Musić u završnici ovog susreta.
Posted by Iranski Kulturni Centar Sarajevo on Sunday, 17 May 2020
