Naslovnica Perzijski jezik i književnost Iranski književnici Dan sjećanja na Omera Hajjama

Dan sjećanja na Omera Hajjama

236
0

Gijasuddin Abdul-Fath Omer ibn Ibrahim Hajjam Nišapuri (1048 – 1131) bio je perzijski polimat, filozof, astronom, astrolog i pjesnik. Smatra se jednim od najuticajnijih mislilaca srednjeg vijeka. Pisao je traktate o mehanici, geografiji, minerologiji, muzici i islamskoj teologiji. Rođen je u Nišapuru, kao mladić se preselio u Semerkand i tamo stekao obrazovanje.

Potom se preselio u Buharu i potvrdio se kao jedan od najboljih matematičara i astronoma u Zlatnom dobu islama. Az-Zamahšeri ga je nazivao filozofom svijeta. Mnogi izvori svjedoče da je decenijama predavao filozofiju Ibn Sine u Nišapuru, gdje je i rođen i sahranjen, i gdje njegov mauzolej danas predstavlja remek-djelo iranske arhitekture, koji je posjećen od mnogih svake godine.
Još za života, Hajjam je bio poznat kao matematičar. Napisao je uticajan Traktat o demonstraciji problema algebre (1070), gdje je postavio principe algebre, djela perzijske matematike koja je vremenom došla u Evropu. On je izveo opšte metode za rješavanje kubnih jednačina.

Također, Hajjam je bio član komisije koja je reformisala iranski kalendar. Komisiju je sastavio seldžučki sultan Melik-šah, a reforma je završena 1079. godine, čime je nastao Džalali kalendar, koji je ostao u upotrebi širom Irana od 11. do 20. stoljeća. On je osnova iranskog kalendara, koji se danas koristi u Iranu i Afganistanu.

Omer Hajjam, osim toga što je dao veliki doprinos razvoju matematike, astronomije i filozofije, te je inspirisao dalje generacije, bio je i istaknuti pjesnik tokom vladavine Melik-šaha. Književni historičari vjeruju da je napisao oko hiljadu katrena ili rubaija (četverostih). Bio je predstavljen Zapadu kroz svoje rubaije. Najpoznatiji u prijevod Hajjamovih rubaija je prijevod Edvarda Fintzgeralda. Prevedene su na mnogo jezika, neke direktno sa perzijskog, a mnogo njih je prevedeno sa Fintzgeraldovog prijevoda.

Pjesme Omera Hajjama, kao i ostalih perzijskih književnih mecena, na naše prostore su došle u Osmanske vrijeme, dolaskom orijentalnih jezika i književnih tradicija. Neki od Hajjamovih stihova su ispisani kaligrafskim pismom na zidu starog restorana “Morića han” na Baščaršiji.

Filozofska misao koja se provlači Hajamovim proznim i znanstvenim ostvarenjima, može se pratiti i u njegovom pjesništvu. Glavne teme o kojima govori su pitanje ljudske sudbine, prolaznost života, (ne)moć znanja da odgovori na probleme ljudske egzistencije, smisao postojanja, odnos prema vjeri, prepuštanje blagodatima življenja i brojne druge.

Niti jedan perzijski pjesnik nije izazvao toliko razilaženja i oprečnih tumačenja poezije kao Hajam. Dok ga jedni vide kao agnostika i hedonistu, drugi u njegovim stihovima pronalaze sufijske i neoplatonističke odjeke. Originalnim i konciznim stilom, kao i svojim slobodoumnim razmišljanjima, smatra se jednim od najzanimljivijih i najkontroverznijih pjesnika perzijske književnosti.

 

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

For security, use of Google's reCAPTCHA service is required which is subject to the Google Privacy Policy and Terms of Use.