Naslovnica Iranska historija, umjetnost i kultura El-Farabi – osnivač političke filozofije u islamu

El-Farabi – osnivač političke filozofije u islamu

117
0

Abu Nasr el Farabi (870. – 950. godine) bio je veliki perzijski filozof, naučnik i muzičar. Naučni opus Farabija je neobično velik i raznovrstan. On je osim filozofije izučavao u to vrijeme sve poznate nauke: etiku, politiku, logiku, psihologiju, prirodoslovne nauke, muziku. Napisao je komentare na Aristotelova djela: Kategorije, Hermeneutika, Prva i druga Analitika, te Sofistika, Retorika i Poetika, zatim Nikomahova etika, Meteorologija i Metafizika.

Farabi se smatra osnivačem političke filozofije u islamu a iza sebe je ostavio djela iz te oblasti kao što su Traktat o pogledima stanovnika idealne države, Postignuće sreće i Građanska politika.

Za razliku od Aristotela, Farabi je pokazivao izuzetan interes za muziku. Napisao je teoriju muzike, a bio je i izvrstan izvođač muzike. Svoje teorije o muzici izložio je u djelu Velika knjiga o muzici. Bio je poznat kao kompozitor i, prema predanju, on je otkrio novi muzički instrument kojeg je nazvao organon. Farabijevo djelo o muzici smatra se najvažnijim muzičkim djelom medijevalne muzike, a njegove kompozicije brzo su se proširile po Istoku, a naročito među nekim tesavvufskim redovima. Još i danas neki tesavvufski redovi koji njeguju i provode običaje starih spiritualnih koncetrata ili sima izvode Farabijeve kompozicije.

Naklonost sufija prema Farabiju nije slučajna budući da je on živio skoro sufijskim načinom življenja. Prezirao je raskošni život i težio jednostavnosti življenja u prirodi. Bio je dobar matematičar, a poznavao je i svu tadašnju teoriju iz medicine.

Posebno interesovanje Farabija za sufizam najbolje se manifestuje u njegovom djelu Fusus el-hikem (Okviri mudrosti) koje svojim simbolizmom obuhvata kompletan ciklus gnoze (‘irfan). 

Farabiju pripisuju i pjesničke pokušaje. Reza Kuli han mu pripisuje sljedeće stihove: 

Tajne sirovog i nedopečenog bitka ostaše,

i onaj mnogo vrijedni dragulj osta neprobušen.

Svako po pameti nešto reče,

a ona stvar koja je suština osta nedorečena.

(Odlomak iz Historije perzijske književnosti, Bećir Džaka)

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

For security, use of Google's reCAPTCHA service is required which is subject to the Google Privacy Policy and Terms of Use.