Naslovnica Biblioteka Postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena i djevojaka u okviru politika i...

Postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena i djevojaka u okviru politika i programa za smanje rizika od klimatskih promjena

50
0

Piše : Šeima Ali Abadi
Istraživač doktorant na studijama Žena i porodica, sa fokusom na porodično pravo na Univerzitetu Šehid Behešti u Teheranu

Uskoro će početi šezdeset šesto zasjedanje Komisije o položaju žena koje će biti održano virtualno uz učešće članica. Glavna tema zasijedanja 2022-ge godine je Postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena i djevojaka u okviru politika i programa za smanjenja rizika klimatskih i ekoloških promjena. Zapravo, fokus zasijedanja tekuće godine je važnost klimatskih promjena sa posebnim osvrtom na ovaj ključni momenat da „ klimatske promjene nisu neutralne teme iz razloga rodnosti.“
No, kakva je veza između promjena i rodnosti ? Zašto je potrebno kroz politiku i programiranje obratiti pažnju na temu rodnosti u ovoj oblasti ? Šta mogu učiniti islamske zemlje u ovom pravcu obzirom na svoj poseban stil života te kulturne i religijske sprecifičnosti i sa kojim izazovima se možda susreću ?
Izazovi
Jedno od važnih pitanja za koje je potrebna intervencija i međunarodna pažnja različitih zemalja su klimatske promjene i pitanja životne sredine. Ove promjene se mogu proučavati u smislu uticaja na život divljine, smanjenja i promjene biljnog svijeta u različitim regijama, pojave prirodnih katastrofa i ….
Istovremeno, proučavanje ovih promjena na makroekonomskim, društvenim i kulturnim pitanjima također je vrijedno razmatranja. Ali u ovim studijama, jedno od važnih pitanja koje je pokrenuto poslednjih godina jeste uticaj ovih dešavanja i klimatskih promena na živote žena u različitim društvima i, s druge strane, kreativna uloga žena u upravljanju u takvim okolnostima.
Bez sumnje, klimatske promjene imaju efekat na život i žena i muškaraca, iako uticaj ovih promjena nije jednak na sve osobe, a rodnost je važan indikator u ovoj oblasti. Smrtnost žena u prirodnim nesrećama je veća od smrtnosti muškaraca. Također, povrede preživjelih žena u nesrećama su višestruko veće.
Žene su četrnaest puta više izložene opasnostima u prirodnim nesrećama od muškaraca. U zemljotresu u Pakistanu stradalo je tri puta više žena, a u zemljtresu u Rudbaru i Mandžilu u Iranu je od sedamdeset dva posto preživjelih kojima je trebala rehabilitacija, su bile žene. U uraganu u Bangladešu devedest posto natradalih su bile žene. U cunamiju u Indoneziji su osamdeset posto svih nastradalih su bile žene…Ova statistika se može izraziti i u brojevima.
Ono što plijeni pažnju je da je jedan dio povrijeđenih žena u ovim događajima zbog fizičkih karakteristika žena, a drugi dio je vezan za različite socio-kulturne faktore. Trudnoća, dojenje, uloga negovateljice djece i starijih osoba u porodici, zajedno sa pitanjima kao što su niske vještine u suočavanju s rizicima, nedostatak zdravstvenih ustanova za žene i …. ukazuju na potrebu da se ženama posveti više pažnje u planiranju.
Pored ovih događaja, žene su među grupama koje su najviše pogođene klimatskim promjenama i degradacijom životne sredine. Ova efikasnost je posebno vidljiva u ruralnim područjima. U ovim oblastima žene su uključene u aktivnosti kao što su vodosnabdijevanje, ribolov, poljoprivreda i općenito elementi životne sredine, te stoga svaka promjena ovih uslova može uticati na život žena.
Ponekad su biološke promjene i pojava elementarnih nepogoda takve da uzrokuju raseljavanje i beskućništvo značajnog broja žena što dovodi do povećanja ranjivosti i nasilja nad ženama.
Prema izvještajima koje je objavio Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), broj pojedinaca i domaćinstava koji su bili primorani da se presele zbog ekoloških promjena raste iz dana u dan.
Prema istraživanjima, Bangladeš je jedna od zemalja sa najvećom stopom klimatskih promjena. To je zemlja koja je pretrpjela veliku štetu u okolišu zbog klimatskih promjena, dok u nekim područjima ovi faktori mogu ometati obrazovanje djevojčica.

Žene , obično, zbog svoje emocionalnosti i uloge njegovateljice, daju svoj dio hrane djeci i starijima što daje rezultat da se i same nađu u neizvjesnoj situaciji. One su također često manje obrazovane o klimatskim promjenama i vještinama prevencije ili upravljanja rizikom.
Ali , uloga žena u pitanjima životne sredine je imperativ. Žene igraju važnu ulogu u podršci životnoj sredini svojim duhom brige i povezanosti sa prirodom. Osim toga, mogu efikasno i održivo učestvovati u upravljanju prirodnim resursima i kroz proces obrazovanja i primarne socijalizacije će također prenijeti ovu zadaću na sljedeću generaciju.
U svakom slučaju, sva ova razmatranja ukazuju na značaj ženske uloge u odnosu na životnu sredinu, skreću pažnju na ulogu žene u upravljanju prirodnim resursima i pažnju na specifičnu ranjivost žena u ovim uslovima.

Strategije
– Poklanjanje pažnje rodnom pitanju u planiranju vezano za klimu i klimatske promjene;
– Identifikovati politike i programe koji povećavaju toleranciju žena naspram klmatskih promjena, narušavanje okoliša, gubitak biljnog svijeta te rizika od prirodnih katastrofa;
– Obraćanje pažnje na efektivnu ulogu žena u zaštiti životne sredine i sprečavanju ozbiljnih klimatskih promena;
– Planiranje povećanja aktivnosti žena u oblastima koje se odnose na smanjenje rizika od klimatskih promjena, životne sredine i prirodnih katastrofa i utvrđivanje načina za učešće i liderstvo žena;
– Identifikovati rodno odgovorne strategije, politike i programe za održivu proizvodnju, uključujući jačanje revitalizovanih prehrambenih i poljoprivrednih sistema;
– Planiranje podrške porodici i brizi za žene, uz sveobuhvatno osnaživanje i unapređenje njihovih vještina;
– Razmotriti pitanje nasilja nad ženama u okolnostima klimatskih promjena i prirodnih katastrofa u planiranju i politikama;
– Obraćanje pažnje na žene starateljice domaćinstva, životne probleme i ekonomsko osnaživanje žena u planiranju.
Ovo su neke od strategija koje se čine efikasnim u rješavanju ženskih pitanja u vezi s klimatskim promjenama i životnom sredinom i povećavaju učešće žena u procesu sanacije. Zapravo, ove pravci se mogu sažeti u tri glavna pravca kako slijedi:
1. Obratiti pažnju na rodna pitanja i aspekte u srodnim politikama i programima,
2. Aktivno učešće žena u odlučivanju o životnoj sredini,
3. Uspostaviti ili proširiti mehanizme na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou za aktiviranje kapaciteta žena radi unapređenja razvojnih i ekoloških programa.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime